Ovo je slika DNK. U DNK ima toliko informacija da bi jedva stale u enciklopediju koja ima 99 dijelova.
Međutim, postoji neko kome se paunovo perje, sa svim svojim osobinama, uopće ne sviđa. A taj neko jeste Darvin, zato što on vjeruje da su sva živa bića, pa i paun, nastala slučajno. Ali, ovo perje je toliko lijepo, da niko ne može vjerovati da je tako izvrsno perje nastalo kao rezultat slučajnosti. O tome Darvn kaže:
"Sada me neke očite stvari u prirodi čine nespokojnim. Naprimjer, kad vidim paunovo perje, čisto se razbolim."
Paunovo perje, koje nam se toliko sviđa, stvorio je Allah, dž.š. Ali, pošto Darvin ne želi vjerovati u tu činjenicu, spomenuo je da ga perje čini bolesnim.
Još prije smo vam kazali da se u čovječijem tijelu nalazi nekoliko triliona ćelija. U svakoj od njih skrivene su sve osobine koje čovjek posjeduje.
A gdje se u ćelijama skrivaju te informacije? I o tome smo vam prije govorili. U svakoj ćeliji nalazi se po jedna DNK molekula. U DNK su smještene sve čovjekove osobine. Boja vaših očiju, vanjski izgled, visina tijela, sve te informacije šifrirane su u DNK. Za šifre tih informacija koriste se 4 slova: A, T, G, C. Svako od spomenutih slova označava početno slovo imena molekule. Ova 4 slova poredaju su u različitom obliku, te se tako dobiju i različite osobine.
Ovo sliči alfabetu. Naprimjer, u našem (turskom) alfabetu ima 29 slova. Njihovim različitim rasporedom dobijaju se različite riječi. Tako se i različitim rasporedom ova 4 slova u DNK dobijaju različite informacije.
DNK ima jako mnogo informacija. Da bi se bolje razumjelo koliko je to mnogo, izložit ćemo vam sljedeću usporedbu:
kada bi te informacije trebalo staviti na papir, morali bismo oformiti jednu ogromnu biblioteku koja se sastoji od 900 svezaka, a svaki svezak bi imao 5oo stranica. Da bismo smjestili ove enciklopedije, bila bi nam potrebna biblioteka dužine fudbalskog igrališta. A sve te informacije smještene su u jednoj ćeliji koja je toliko mala da je ne možemo vidjeti golim okom.
A ko je sve te informacije tu zapisao? I ko je toliko mnogo informacija smjestio na toliko malo mjesto? Evolucionisti su prinuđeni kazati da je sve to nastalo slučajno. Ali, da nešto ovako nastane kao rezultat slučajnosti, apsolutno je nemoguće.
Gore smo vam dali primjer biblioteke. Rekli smo da bi sve te informacije u DNK jedva stale u toliko veliki broj enciklopedija da bi one mogle popuniti biblioteku dužine fudbalskoga igrališta. I kada biste vidjeli jednu ovakvu biblioteku, ispunjenu enciklopedijama, da li biste pomislili da je sve to ispisano slučajno? Ili biste pomislili da su te enciklopedije pripremili neki obrazovani ljudi, i da su zatim te enciklopedije štampane u štampariji. Naravno da je ispravna i u skladu s razumom druga opcija.
Znate li na šta liči tvrdnja enciklopedista da je DNK nastala slučajno? Pa to bi sličilo situaciji kada bi neki čovjek došao i rekao da se u štampariji desila neka eksplozija, a da se kao rezultat te eksplozije sama od sebe formirala biblioteka.
